Plesni Stilovi

Bunjevački plesovi

Bunjevci su dio hrvatske zajednice koja živi uglavnom u Bačkoj regiji Vojvodine. U posebnim slučajevima, mlade neudate djevojke, tradicionalno nose bijele haljine ukrašene oknastim izrezima prezentirajući tako sebe na raspolaganje mladim neoženjenim mladićima. Starije žene nose tamniju odjeću, šarene vezene haljine načinjene od francuske svile zajedno sa pokrivalom za glavu. Tradicionalno, Bunjevci i Bačka povezani su sa zemljom i uzgojom te je ovo način slavljenja žena koje su nosile pribor pšeničnog tkanja, zvanog perilice. 

Postoje 22 bunjevačka plesa no momačko kolo jedno je od najprepoznatljivijih u ovoj regiji. Muškarci u ovom plesu doimaju se poput rivala koji se takmiče u osvajanju i ostavljanju što većeg dojma pred neudatim ženama. Njihove sposobnosti dokazuju se posebno kad mala metalna ploča na njihovim čizmama ostvari glazbenu notu i ritmički efekt tijekom plesa. 

Dječje Igre

Tradicionalne dječje igre sadrže važne elemente naše povijesti i kulture. Njihovo očuvanje prenosi se već generacijama kako bi se sačuvala naša tradicija. Postoje mnogi slučajevi kad se kroz dječju igru sačuva stara tradicija. One uključuju razne kreativne forme, pjesme, rime, igre i aktivnosti. Svaka regija ima svoju inačicu ovih igara. 

Ero s Onoga Svijeta

Komična opera u tri čina, Jakova Gotovca. U završnom trećem činu, kružni ples je predstavljen u tradicionalnoh hrvatskoj nošnji. Folklorne grupe diljem svijeta započele su nastupati s ovim plesom. Original ove opere odnosi se na Vrtličku česmu mjesta Vrlike te zbog toga nošnje i pokrete povezuju se sa tradicionalnim Vrličkim kolom. 

Međimurski plesovi

Međimurje je mala regija na sjeveru Hrvatske koja povezuje Hrvatsku i Mađarsku kroz povijest. Ovo je snažno djelovalo na mađarski utjecaj u međimurskom folkloru. Posebno se očituje u glazbi gdje se vidi snažan raspon melankoličnih melodija molskog ključa.  Širok je raspon insturmenata koji su zastupljeni u orkestru. Kraj tradicionalne tamburice, mogu se vidjeti violine, cimbali, klarineti, pa čak i limena puhačka glazbala. Ples je živahan i uključuje pljeskanje i naglašene korake. 

Pjesme i plesovi doline Neretve

Neretvanska dolina, dalmatinska je regija okružena gradovima Metković, Ploče i Opuzen. Brojna sela razasuta ovim područjem, okružena su voćnim nasadima, usjevima i vodenim kanalima. Neposredna blizina dalmatinske obale i granica sa Hercegovinom, razlog su velikoj sličnosti između tradicionalne neretvanske nošnje i tradicionalnog odijevanja zapadne Hercegovine. Mnoge plesovi doline Neretve čine plesovi u paru kojeg karakterizira poseban plesni korak – šotić. Pleše se uz pratnju mandolina za razliku od uobičajene glazbene pratnje tamburica koja je karakteristična za ostale dijelove Hrvatske. 

Pjesme iz neretvanske doline u kontrastu su sa nježnim zvucima mandolina koje se nalaze u pratnji neretvanskih plesova. Pjevaju se 'a capella', nešto u stilu 'pozivanja i odgovaranja' te zvučno djeluju prilično oštro i sirovo. Tradicionalno, ovaj stil pjevanja koristili su jednako muškarci i žene prilikom okupljanja u grupama kako bi zajedno pjevali  u svojim selima na kraju svakog dana. Ovaj način pučkog pjevanja još uvijek se koristi kao glavni oblik pjesme za vrijeme misnih obreda u nekim crkvenim župama diljem doline Neretve.

Podravski Svati

Podravski svati, mješovita je koreografija nekoliko pjesama i plesova koji okružuju svadbu mlade seoske djevojke. Mladenka pjeva punim srcem osjećajnu pjesmu dok se priprema za svoju svadbenu svečanost. Pjesma naglašava njezin ulazak u njezin nov život kao udate žene. Kako se priča razvija, glazba prati tempo i plesači dolaze zajedno glumeći živahnu svadbenu svečanost. 

Posavski Plesovi

Plesovi iz Posavine vrlo su živahni i uključuju mnogo pjevanja. Ples koji je tipičan za posavski koreografiju je drmeš – brzo poskakivanje koje se pojavljuje u brojnim hrvatskim plesovima – Staro sito, Ja posijah repu i Dučec. Dučec je vjerovatno najenergičniji od ovih navedenih plesova.  Sastoji se od skoka za kojeg se u prošlosti vjeorvalo da ukoliko skoči se što više,  time će i žetva biti viša, veća. Posavska nošnja prekrivena je zagasitim crvenim i bijelim vezanim cvjetovima i tradicionalni je izrađena od lana. Ovo je najpoznatija hrvatska nošnja u cijelom svijetu. 

Slavonsko kolo

Kolo jedna je od osnovnih formi hrvatskog folklornog plesa i ostalo je najdominantnije među plesovima panonske regije u Hrvatskoj (Slavonija, Posavina, Moslavina, Bilogora i Podravina). U brojnim dijelovima Hrvatske, kolo je bilo centar seoskog društvenog života. Kolo kao ples i kao društveno okupljanje bilo je mjesto gdje su mladići i djevojke mogli upoznati se, izmijeniti simpatije, ostvariti bratimljenja – ujedno bila je to prilika za ismijavanje, društvene kritike. Pjevanjem, pokretima i gestama, moglo se izraziti ono što je bilo propisano u običnom govoru. Sa svojom živošću, pjesmom i plesačima koji se glasno oglašavaju povicima, postalo je glavno obilježje Slavonije, poput njezina zaštitna znaka. 

Stari Splitski Plesovi

Stari splitski plesovi, tipični su plesovi partera koji su bili  uvelikoj mjeri pod utjecajem Zapadne Europe i Mediterana. Ovi utjecaji su vidljivi u luksuznim nošnjama i plesnom stilu koji je elegantan i sa mekim pokretima. Koreografija za ovaj ples obično uključuje Monferrina, Četvorku i Šaltin polku. 

Zagrebačko Prigorski Plesovi

Zagrebačko prigorje obuhvaća nekoliko sela podno planine Medvednice, sjeverno od Zagreba. Plesovi iz ove regije živahne su prirode i uključuju dobro poznat Sukačicu i Kriči, kriči tiček. Lokalni drmeš za ovu kajkavsku regiju, ples je u parovima ili u krugu sačinjenom od troje ili četvero, gdje se plesači čine kao da vibriraju na mjestu. Nošnje su svijetle i šarene te su postale i kulturnim simbolom grada Zagreba.